Projekat Boranka u Bosni i Hercegovini predstavlja jednu od najznačajnijih savremenih ekoloških inicijativa u zemlji, usmjerenu na obnovu šumskih ekosistema koji su uništeni uslijed čestih i razarajućih požara. Ovaj projekt dio je šire regionalne kampanje pošumljavanja koja je započela u Hrvatskoj, a potom se proširila na zemlje jugoistočne Evrope, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Uvod i značaj projekta
Boranka je najveća volonterska akcija pošumljavanja u jugoistočnoj Evropi, čiji je osnovni cilj obnova opožarenih područja sadnjom novih sadnica, ali i podizanje svijesti o važnosti očuvanja šuma i okoliša. U Bosni i Hercegovini projekt je pokrenut 2025. godine, a njegov dolazak označio je početak organiziranih, masovnih akcija pošumljavanja na teritoriji Federacije BiH. Poseban fokus stavljen je na područja Hercegovine, koja su na godišnjem nivou najviše pogođena šumskim požarima. Statistike pokazuju da su u periodu od 2012. do 2020. godine požari uništili gotovo 11.000 hektara šuma, pri čemu je čak 73% drvne mase bilo oštećeno ili potpuno uništeno.
Organizacija i učesnici
Nosilac projekta u Bosni i Hercegovini je Savez izviđača Federacije BiH, u saradnji s partnerima iz regije, posebno izviđačkim organizacijama iz Hrvatske. Projekt okuplja veliki broj volontera – izviđača, učenika, studenata, ali i građana svih uzrasta koji žele doprinijeti očuvanju prirode.
Važnu ulogu imaju i institucije poput šumarskih preduzeća i lokalnih vlasti, koje osiguravaju stručni nadzor, planiranje sadnje i edukaciju učesnika. Tokom svake akcije volonteri prolaze kratku obuku o pravilnom načinu sadnje kako bi se osigurao uspjeh pošumljavanja.
Provedene aktivnosti i lokacije
Prva velika akcija u Bosni i Hercegovini realizirana je na lokalitetu Fortica iznad Mostara, gdje su volonteri sadili sadnice na područjima zahvaćenim požarima. Ova lokacija odabrana je zbog velikog stepena devastacije, ali i značaja za zaštitu tla od erozije i klizišta.
Po jednoj akciji u prosjeku se zasadi između 1000 i 2000 sadnica, a do sada je takvih akcija održano sedam, i to na lokalitetima Fortice u Mostaru, Konjica, Jablanice, Ljubuškog, Rujišta.
U sklopu projekta održane su edukacije u školama i udruženjima: Osnovna škola Zalik, Četvrta osnovna škola, Osnovna škola Gnojnice, Osnovna škola Ilije Jakovljevića, Udruženje SUNCE Mostar
Planirane i realizirane aktivnosti uključuju:
- sadnju hiljada sadnica crnog i bijelog bora na opožarenim površinama
- organizaciju više akcija pošumljavanja tokom godine
- uključivanje volontera iz cijele regije
- širenje projekta na druge lokacije poput Jablanice, Konjica, Ljubuškog i Blidinja.
Na primjer, u Konjicu je u jednoj od akcija posađeno oko 600 novih sadnica, što pokazuje kontinuitet i širenje projekta na različite dijelove zemlje
Ciljevi i rezultati
Projekt Boranka u Bosni i Hercegovini ima jasno definisane ciljeve:
- sadnja desetina hiljada stabala u prvih nekoliko godina
- organizacija najmanje deset velikih akcija pošumljavanja
- edukacija mladih kroz škole o značaju šuma i ekologije
- povezivanje institucija, lokalnih zajednica i građana.
Prema planovima, u prvih 18 mjeseci cilj je bio zasaditi najmanje 20.000 stabala, dok se dugoročno teži mnogo većim brojkama i kontinuiranoj obnovi šumskih područja.
Ekološki i društveni značaj
Značaj projekta Boranka ogleda se u više dimenzija. Ekološki, pošumljavanje doprinosi obnovi biodiverziteta, smanjenju erozije tla, regulaciji vodnih tokova i ublažavanju klimatskih promjena. Šume imaju ključnu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže, a njihova obnova je dugoročan proces koji zahtijeva kontinuirani rad.
S društvenog aspekta, Boranka promovira volontiranje, zajedništvo i aktivno građanstvo. Uključivanje mladih kroz edukaciju i praktične aktivnosti doprinosi razvoju ekološke svijesti i odgovornosti prema prirodi. Projekt također jača regionalnu saradnju i povezuje ljude kroz zajednički cilj – očuvanje okoliša.
Zaključak
Boranka u Bosni i Hercegovini predstavlja primjer uspješne ekološke inicijative koja kombinuje konkretne aktivnosti na terenu sa edukacijom i društvenim angažmanom. Iako je projekt relativno nov u BiH, već je pokazao značajan potencijal kroz organizaciju velikog broja volonterskih akcija i sadnju hiljada stabala.
Njegov daljnji razvoj i širenje na nova područja mogu imati ključnu ulogu u obnovi šuma i zaštiti prirodnih resursa Bosne i Hercegovine, ali i u izgradnji svijesti o važnosti očuvanja okoliša kod budućih generacija.
